planinarimo.info

01.07.2018. Naspram prošlog vikenda, ovo je bilo jedno uistinu lagano planinarenje. Na startu se pojavilo nešto Osječana (Zdravko i Suzana), malo više Požežana (Franjo & Sandra, Anamarija, Gordana & Bobica) i mrvica Kutjevčana (Vinko) te moja malenkost iz Slatine, a sve sa ciljem ljudikanja i hodanja po Krndiji. Usput smo susreli i planinare iz Orahovice (Mira), Feričanaca (Mira) i Našica (Ana Marija), te jedan par iz Engleske (Renata & Andy) kao i moje nove nove trkačke prijatelje (Antonio Dujmović i

10.06.2018. Nije da imam nekog izbora, jer pisati se mora. Vrbujem na sve strane nove Šapice, hodače, trkače… i nadam se da će napokon netko mlađi, ljepši i pametniji početi raditi ovakva ili slična izvješća, no kao što vidite – ne uspijevam u naumu. Jbg. Lakše je lajkati nego zasukati rukave. 🙂 No barem nisam kenjator kao neki. 😉 Kume leeegeeendoooo. Joj! Da ga nema – trebalo bi ga sklepati od dasaka i patentirati. Made in Croatia. Naša današnja avantura ima

15.04.2018. Nažalost, dogovor za ovaj današnji (nedjeljni) pohod smo upriličili u kasne sate, tamo negdje oko 21:30, a najava je objavljena na fejsu tek oko 03:00 sata tj. jutros prije spavanja. Sukladno tome, od potencijalnih pet hodača (Dražen i Matija su rekli – možda dolazimo), na startu se pojavilo samo troje (Tomislav, Ivanka, Miša) od čega dvoje ne baš čestih. Startali smo sa jezera u Duzluku i ispenjali nešto malo stijenjaka na zelenoj, mirisnoj i raspjevanoj Krndiji, posjetili Kapavac i

08.04.2018. Unatoč neprospavanoj noći, naš je vodič (The Džambo) došao točno na vrijeme na Među, kako bi okupljene Šapice predvodio prekrasnim stazama na Krndiji, a mi smo po tko zna koji put pustili mozak na pašu i prepustili se prekrasnom danu, mirisima, zvucima, bojama, šuškanju lišća i miomirisu srijemuša, koji polako osvaja svaki komadić plodnog tla… Proljeće je došlo na velika vrata, a sudeći po temperaturi ljeto je u predvorju i samo što nije ušlo u dnevni boravak… Na startu

14.01.2018. Što Šapice smisle – to pripadnici naše male planinarske nakupine realiziraju unatoč predvidivim i nepredvidivim teškoćama. Danas nismo imali nimalo vjetra, ni trunke blata, ni kapi kiše, ni zraku sunca, a snijeg je počeo padati tek pri kraju pohoda. Pa u čemu je problem!? Pa tako, termometar je pokazivao -4°C ali je iz nekog razloga u našim kostima izgledalo kao da se živa spustila na -12°C. Na startnoj crti se pojavilo 18 planinara + jedna “bijela psina” ili u

31.12.2017. U zadnji tren Tom & Jerry odlučuju iskoristiti iznimno lijepo vrijeme (+14°C) kako bi do kraja iscijedili staru i ofucanu 2017. godinu, i još jednom osvojiti naše lokalno gorje. U samo nekoliko sati odrađujemo nešto, što više nalikuje trekkingu nego pohodu. Uspinjemo se brzinom munje, (čitaj: kuhamo se i cijedimo). Usput testiramo izdržljivost novih odjevnih predmeta iz Decathlona, cipela iz Zlatne Niti i starih kostiju. 🙂 Na usponu susrećemo i stare Šapice (Sena) i simpatičnu ekipu iz Osijeka na

26.12.2017. Planinari oduvijek imaju neku svoju filozofiju i pogled na svijet, pa tako i na blagdane odnosno na  neradne dane. Radoholičarima, čudacima i zaljubljenicima u prirodnu je svaki božji dan “radni” i pogodan za boravak u visokom gorju. Ako tome dodamo činjenicu da su Šapice malo luđe od prosjeka, stvoreni su idealni uvjeti za svakodnevno lutanje po šumama i svekolikim slavonskim gorama. A kako saznajemo nismo bili jedini. 🙂 Odradili smo rutu: Kutjevo > planinarska kuća Mlaka (552 m/nv) > Lipe