planinarimo.info

28.08.2022. Najljepši pogled s Papuka, kultna Zen klupica, uvijek je odlična destinacija za posjetiti. Taj pogled na Psunj, Požešku i Babju goru. pa sve do Motajice u susjednoj nam Bosni uvijek oduzima dah, bez obzira koliko puta si bio gore. Uistinu jedino mjesto za koje mislim da svaki planinar koji dolazi na slavonska gorja mora posjetiti. Posebno je lijepo dovesti gore skupinu ljudi među kojima ima dosta onih kojima je to prvi posjet toj lokaciji. Šarolika skupina planinarki / planinara,

03.07.2022. Ako ste u nedoumici da li iskoristiti ljetni slobodan dan za kupanje ili planinarenje, svakako predlažem ovo prvo. Mislim da u je u ovakvim ekstremnim vremenskim prilikama bolje iz Drave ili nekog bazena gledati u planine ili razmišljati o njima nego provesti dan u znoju lica svog. Al, s druge strane, ako želite provesti dan u šumi gdje je temperatura niža za barem 5-6 stupnjeva, ako želite piti hladnu vodu neposredno sa samog izvora, ako želite uroniti noge u

10.04.2022. Ova staza je nekad davno bila puno više korištena kako bi se izbjeglo hodanje selom do prvih planinarskih staza koje počinju kod veličkih bazena. Bilo je potpuno normalno doći ranojutarnjim vlakom u Veliku, hodati do Jankovca ili Lapjaka, noćiti i drugi dan popodne se vratiti nazad na vlak i putovati prema Požegi ili Osijeku. Dužina i težina staze je onako taman za jedan dan hodanja ~15 km uz dobivanje nadmorske visine 600 metara. Nit prelagano, nit preteško. U početnom

20.02.2022. U nedjelju, datumski skladnih brojeva 20.02.2022. godine, skupina od 40-tak planinara i izletnika provela je na Papuku, posjećujući Južnu terasu, vrh i sklonište Mališćak te stijenjak i penjalište Sokoline. Jutarnju kišu u Osijeku zamijenilo je sunčano vrijeme u požeškoj dolini, a iznenađenje je bio snijeg koji je tijekom noći napadao na visinama preko 400 m. Lijepo je vidjeti tu bjelinu papučkih vrhova s tih vidikovaca, a vjerojatno ćemo u budućnosti za snježni doživljaj morati odlaziti na dalje i više

19.12.2021. Ta naselja uz samu Orahovicu, Gornja i Donja Pištana, postala su poznatija uglavnom zbog događanja tijekom Domovinskog rata. Toponim Pištana ima korijen u riječi „piskati“ i izvedenicama: “pištiti” (izvirati, naduti), “pištalina” (izvor, barovito zemljište). Očigledno je u prošlosti ovo područje doline Pištanske rijeke bilo močvarno područje, što se vidi i iz topografske karte Habsburg Empire (1869 – 1887.). Prije dvije-tri godine, kada su Hrvatske šume krčile šume na tom području, izvirili su ostaci mosta Gutmanove pruge, odnosno, kako piše