U potrazi za G-točkama

25.04.2010.

Ekipa ISPO-a, u sastavu Ruža, Željko, Davor, Zdravko, Cigo, Miša i ja,  okuplja se, tradicionalno već nedjeljom, i kreće u istraživanje manje poznatih krajeva. Ove nedjelje opet su nas ugostili Našičani, a za pohod su odabrali Našičku Geološku Stazu (dalje u tekstu NGS). Kad smo već kod tradicije, izgleda da imamo i jednu ne baš slavnu. 🙁

Tradicionalno nam već nedostaju neki članovi ISPO-a: Papa Štrumf (Miro), Josip (No47), GSS-ovci Igor i Dražen, Sadik, Emina, Spomenka, Žare..uhh, da ne nabrajam dalje, ispast će da ih više nije bilo, nego je.. ekipa gdje ste, falite nam… Na žalost, i naši novi prijatelji, obitelj Lončarić iz Josipovca, otkazuju dogovoreni izlet. Vlasta, brzo nam ozdravi!

Domaćini su nas dočekali, i prije nego smo krenuli hodati, podijelili nam hrpu pisanoga materijala o NGS-u. Već sam pomislila da će nas po završetku pohoda i ispitivati, da utvrde koliko smo gradiva putem naučili 🙂 Kako to već biva na ISPO-ovima, brojčano stanje ekipe na početku i kraju pohoda nikada nije isto. Ovaj put nas je 7 započelo, a 8 završilo pohod. Kako to? Čitajte dalje…A prije toga par riječi o….

Našička geološka staza…Staza je otvorena 22. rujna 2002. a cijeli projekt realizirali su PD Krndija i Zavičajni muzej Našice, u suradnji sa šumarima i turističkom zajednicom. NGS ima 12 posebno odabranih točaka, na kojima stoje table sa natpisima što bi se trebalo na tom lokalitetu vidjeti. Na žalost, staza djeluje dosta zapušteno, a table kao da su stare više desetaka godina. Pojedini dijelovi su već toliko obrasli ili se odronili, da je teško prepoznati ono što se traži (npr. NGS1, NGS7, NGS 10). Staza je duga oko 15km. Iako u vodiču piše da se može obići za 4-6 sati, morate računati na to da staza nije kružna i da su početna i završna točka, tj. NGS1 i NGS12, međusobno  udaljene jedan dobar sat hoda (naravno, ako pogodite pravi put, jer markacija između 1. i 12. i nema u velikoj količini). Ukoliko planirate posjetiti NGS, savjetujem da to učinite što prije, jer se, sudeći   po reakcijama domaćina, kamenolom Gradac širi zastrašujućom brzinom. Također, uskoro će na tom djelu osvanuti privatna pista za male avione, pa tko zna kako će se onda tuda prolaziti. Inače, NGS većim dijelom prati NPP (Našički planinarski put) te TPI (Tragom prvog izleta našičkih planinara) a dijelom i SPP (Slavonski planinarski put), tako da većim dijelom ipak postoje markacije.

ISPO ekipa… Moram priznati da su se domaćini pošteno trudili objašnjavati geološke pojmove i lokalitete pored kojih smo prolazili, ali su ubrzo odustali, zahvaljujući pojedinim članovima koji su bili jako jako dobro raspoloženi za zezanciju. Nemojte nam zamjeriti na tome. Sigurno je bilo nešto u zraku 🙂 Kako bi ipak malo i naučili, na pojedinim G-točkama uspjela bi privući malo pažnje pa razigranim dečkima pročitati rečenicu, dvije iz materijala koje nam je Ruža pripremila.

Zvijeri… Ubrzo nakon izlaska na SPP Cigo i Željko uočili su krdo divljih svinja (kažu barem 20), što malih, što onih velikih mrcina. Osim divljih svinja, susreli smo krpelje, dva sljepića, jednu bjeloušku i jednu vjevericu, puno guštera, preko nekoliko daždevnjaka, a izgleda da je Miša vidio i jednu riđovku na kamenolomu. Na žalost, taj primjerak nismo uspjeli fotografirati jer se brzo zavukla pod kamen, pa nismo 100% sigurni u vrstu.

Voda… NGS od 1. do 5. točke obiluje pitkim izvorima i potocima, ali dalje nema ni kapi vode, sve do 12. točke. U to smo se uvjerili, nakon obilnog ručka na Bedemgradu, i žeđi koja je ponajviše mučila Cigu.

More… Pitate se kakve veze sad ima more i neko brdo, ovaj, oprostite, planina u Slavoniji. E, pa ima, i to kakve veze. Npr. na NGS12 svojevremeno pronađen je dio zuba morskog psa Carrharodon megalodon, koji je mogao narasti i do 25 m. Pas.. ne zub 🙂 Na istom tom lokalitetu, jako je puno fosilnih ostataka školjki, puževa, ježinaca i algi. Lako ih je uočiti, dovoljno je samo sagnuti i malo pročeprkati po kamenju na rubu kamenoloma, što smo mi i radili 20ak minuta. I sad vi recite je da Đoletov Panonski mornar izmišljeni lik 🙂

8.član… Gabrijel, zvani Gašo, zbrisavši s posla malo ranije, laganim korakom skoknuo je do Bedemgrada i tu nam se priključio na pohodu.

O pohodu…. Svaki ISPO pohod je jedinstven, poseban i teško mjerljiv jedan s drugim, jer su u pitanju različite lokacije. Zbog navedenih razloga, teško je izdvojiti najdraži ISPO, ali meni je do sada ipak najdojmljiviji bio onaj na “Antišu”, kojeg su također inicirali i vodili Ruža, Željko i Gabrijel. Iako Našičani nisu nadmašili sami sebe ovaj put, dajemo im prolaznu ocjenu i nadamo se da će nas, nakon današnjih provala i neozbiljnosti, pozvati još koji put u goste. Ovo je bila jedinstvena prilika (barem za Mišu i mene) za obilazak NGS-a uz odlične vodiče koji poznaju sve prečice i tajne staze, kojima smo iovako dugačak pohod sveli na “samo” 8sati i 28 minuta 🙂

I za kraj..  Sjećate li se našeg lanjskog neuspjelog pohoda na Lončarski vis? E, ovaj put smo sa NGS-a izašli na SPP ravno na mjesto gdje smo lani odustali i okrenuli nazad u Gazije.

Današnje slikopise pogledajte u galeriji.

Ivona Lozić

3 comments

  • klikunaš

    stvarno ste zaglavili u ZOO vrt. u vaše vodiče nikada nismo ni sumnjali. oni još, onako nevino, pitaju Miro jel možemo mi organizirati; Antishu, NGS, … kao da netko ima monopol na ISPO. Dečki i Ružo samo naprijed. Hvala i spisateljici IV ( naravno i Miši ) što odvaja svoje vrijeme da dokumentira lijepe izlete.

  • Ivan

    Jako mi je žao što nismo bili s vama. Sjajan izlet.
    Pozdrav

  • Domagoj

    Štovani planinari,
    Tek sam ovih dana uočio Vaš prilog na ovoj stranici te da se staza NGS i dalje obilazi. To mi je kao autoru staze izuzetno drago, a žao mi je što je u lošem stanju. Očito bi je trebalo obnoviti, a možda i proširiti, produžiti. Staza NGS je jedna od prvih geoloških staza u RH. Namjera autora je bila da kroz nju popularizira geologiju, približi mladima saznanja o izgradnji Krndije i da se prikažu,uz ostale, i najstarije stijene (650 mil. god) u Lijepoj našoj. Međutim, nije autor stazu mogao uraditi sam. Na materijalima koje ste dobili spominju se suradnici bez koje staza NGS nebi bila ni postavljena. Vi u svojoj reportaži spominjete samo „….PD Krndija i Zavičajni muzej Našice, u suradnji sa šumarima i turističkom zajednicom“. Najveći teret u postavljanju NGS-e su podnijeli slijedeći ; mr. sc. Branko Kranjčev (amater geolog koji je skupio brojni geološki materijal za muzej Našica) te Branko Budimir i Mihael Kušenić (planinari). Ovi posljednji spomenuti planinari su organizirali postavljane tabli na lokalitetima, brinuli se o nabavi svega što je bilo potrebno za nju i bez njih staza sigurno ne bi bila predstavljena javnosti. Na kraju bi (kao Našičanin) poželio da se staza obnovi, table urede i dopune.
    LP,
    Domagoj Jamičić