Novogodišnji pohod 2012
01.01.2012.
Z
a potpuni užitak u Novoj godini nije dovoljno poželjeti: sve najbolje bližnjima, odgledati kakav akcijski film i poći na ranojutarnji počinak. A ne, to nikako! Potrebno je obaviti sve pripremne radnje za odlazak u planine, a zatim na nekoliko sati, od 04:00 – 09:00h, uz petarde i rakete – odmoriti pospane okice i umorne nogice.
S obzirom da tradiconalni novogodišnji pohod započinje u 10:00h na Jankovcu, umjesto standarnog zijevanja i “spavaaa mi seee, pusti me još samo malo” poslije drugog alarma koji maznim glasom ponavlja “ustani kasnimo, ustani kasnimo, ustani kasnimo…” iskačem iz kreveta i uskačem u gojzerice. Recitiram poznatu krilaticu “u zdravom tijelu – zdrav duh” i uskoro palim pilu…
Iz Slatine put Papuka kreću Šapice: Petar, Vlatka, Danijela, Ivona i moja malenkost. Veseli žamor suputnika uskoro prestaje i slušamo cvrkut ptičica i huk potoka Kovačica, a onda greben Sokolina mami prve uzdahe, kapljice znoja, škripanje zglobova i istezanje tetiva.
Sunce i nebesko plavetnilo popravljaju situaciju, duboki snijeg je kvari, a maštarije o ručku na vrhuncu našeg dijela svijet sve dovodi u ravnotežu. Nismo hodali niti dva sata, a već smo na Ivačkoj glavi gdje nas dočekuju: Papa Štrumf, Anita, Cigo, Tomislav, Ivica, i bračni par kome nismo upamtili imena (sorry). Mazimo se i pazimo, a zatim uništavamo lanjske zalihe kruha, hrane, voća od naše Vlatke – hvala, hvala… 😉
Vrijeme na vrhu bilo je lijepo ako ne ljepše od onoga u bajci o Snježani i sedam patuljaka pa smo gore proveli ugodnih pola sata u jelu, ljudikanju i razgledavanju sjeverne Slavonije, Podravine i rubnih dijelova Mađarske.
Poslije zajedničkog spuštanja sa požeškom ekipom slijedi rastanak, mahanje i povratak preko Anđine kolibe, Nevoljaša, Jezerca i Slalom staze. Putem susrećemo čudne i sumnjive tipove, ali i brojna prijateljska lica. Sve skupa hodamo 6 sati i nešto sitno minuta – što za početak godine uopće nije loše. Dapače, prosjek u ovoj godini je više no dobar i iznosi 1:4 ili u prijevodu čak jednu četvrtinu 2012. proveli smo hodajući po Papuku, što i vama želimo. 😉
Sve vrijeme pohoda snimamo fotke i sponatane audio-video zapis koji sada imate priliku gledati, uz sitnu napomenu – neki kadrovi su blago režirani i znatno ubrzani. 🙂 Fotke nisu fotošopiranje, a svi modeli su 100% naturalni. 😉
Umalo sam zaboravio spomenuti prvi stih naše buduće himne “Po planini i divljini skitam se, zašto ovdje staze nemam pitam se.” koju je komponirala Šapica – Vlatka Zeman. Od sadašnjih i budućih Šapica očekujemo nove stihove i zajedničko uvježbavanje za Doru, Eurosong, Supertalent i slične manifestacije. 🙂
Miša Nicinger
Vidim da je bilo super.
Obrasla i zapuštena… nikad bila u funkciji 🙁
Neznanje Vam opraštam jer ste mladi,da ste samo mogli vidjeti kako se skijalo na toj stazi.Nešto je kraća nego na Nevoljašu ali zato strmija naročito u zadnjem djelu..alaj se pičilo,sanjkalo..pilo…bolje da pretanem nabrajati jer tko zna dokle doguram.Pokušati ću naći kakvu sliku iz tih vremena.
To oko staze je moja greška.. ne znam zašto, mislim da sam od nekoga čula da ta staza nikad i nije bila u funkciji… eto… očigledno onda krivo pamtim… ajde, ako nađete kakve stare fotke, baš bih voljela vidjeti… pozz…
jankovačka staza nije bila baš najatraktivnija ( ipak je to Slavonija) ali je vučnica bila najmodernija u to vrijeme u Jzgi i radio ju je sarajevski Energoinvest. Mislim da je funcionirala dvije ili tri zime ( poslije 1986. god., poslije požara doma). I mislim da uuopće nije imala uporabnu dozvolu.
Sada se nešto razmišlja da se obnovi ( staza produži) na način da završava mjestu gdje je brana između dva jankovačka jezera. HEP je dovukao kabel i tu je stalo. Osobno mislim da skijališta u Slavoniji nemaju perspektivu. Pogledaj koju muku organizator mući za Snježnu kraljicu na Sljemenu, a dolje milijunski grad ( tj. puno skijaša)
Vidjeli ste Sadikovu fotku. Tamo slavonki skijaši idu ako nemaju lovu za vani.
Ajde nađite ahrivske fotke da vidim kako je to izgledalo.. i Zvečevo me isto zanima, a nigdje ne mogu naći starih fotki…
Mi na Babanovac idemo godinama, cijene su povoljne, staze dovoljno duge, priroda (i društvo) super 🙂 ove zime su nabavili i snježne topove, tako da im se neće ponoviti fijasko od lani 🙂
Bravo ekipi….to je pravi planinaski prvi novogodišnji dan 🙂