Bijeli Božić 2014.
26.12.2014.
Za toliko priželjkivani “bijeli Božić” dovoljno je pomaknuti guzicu od blagdanskoga stola i krenuti na jug (iz Slatine) odnosno na jugo-zapad (iz Osijeka) i doživjeti pravo pravcato snježno sljepilo. 🙂
Unatoč blizini snijega, očito je puno lakše: cendrati, kmečati i kukati nego se uputiti na 30-ak kilometara udaljeni: Papuk, Krndiju, Psunj ili Dilj goru.
Na sreću, našu malu planinarsku nakupinu nije bilo potrebno nagovarati za odlazak u visoko gorje, dapače – Šapice još uvijek sa lakoćom uspijevaju pridobiti nove članove. 🙂
OK, nije sve bajno i krasno jer smo u proteklih 6 mjeseci izgubili 10-ak članova ali to nije naša krivica. Jel’ tako? Tako je!
Ovoga puta Šapice dobivaju pojačanje iz: Zaprešića (Christian Šerer), Zagreba (Jelena Kastaneti) i Lovrana (Ena Plantak), iako su svi oni autohtoni Slatinčani.
Debitanti su (već pogađate) biciklist Christian i hrvačica Jelena. Što reći? Dobro nam došli i ne zaboravite se javite kada navratite u stari kraj, kako bismo ponovili nešto slično ili još bolje. 🙂
Božićnom pohodu se pridružuju Nad Nicinger i Igor Brkić koji je u svojstvu HGSS-ovca vodio brigu o sigurnosti tijekom zajedničkog znojenja.
Ostatak ekipe čine: The Bigi, Jasna Plantak, Davor Matas i moja malenkost. Sve u svemu bilo nas je komada 8+1 tj. 9, a to morate priznati i nije tako loše. 😉
U 5 sati i nešto sitno minuta odradili smo blizu 17 km, na temperaturi od približno 2°C, pri debljini snježnog pokrivača od prosječno 5cm, i osvojili malo poznati & iznimno zahtjevan vrh Jarcoder (720m/nv).
Najviše poteškoća na pohodu imao je The Bigi koga je snijeg na sve načine pokušavao okovati i usporiti, zatim naše Jelenče u patikicama, i u konačnici Davor koji je zbog više metara dugog spusta niz padinu ozlijedio ruku, što je za posljedicu imalo odustajanje od uspona na Jarcoder i povratak u pratnji: Jasne, Ene i Bigija.
Unatoč odlasku vodiča, ostatak ekipe je nastavio hrabro u visine, daljine i dubine. Nije nam bilo lako! Naime, OruxMaps je malo (malo više) ludovao. Trebalo je vremena da skužim kako GPS orijentacija Direction up (GPS) dobro radi samo dok sam u pokretu, a orijentacija po kompasu Oriented by compass dok stojim u mjestu.
Ubrzo je Igor priskočio u pomoć sa profi GSP navigacijom, a Endomondo nam je u konačnici najviše pomogao. Tek kad smo zbili redove i spoznali gdje smo, otkrivam da mi je OruxMaps podešena na preciznost Power save (30 sec. 80 mts.) i prebacujem ga u znatno precizniji i energetski rastrošniji mod Fast (1 sec.) tako da je sve šljakalo kao podmazano. 😉
Što dodati na kraju ovog prekrasnog pohoda?
Bilo bi lijepo da su došli svi pozvani (Sandra, Miroslav, Cigo, Dejan, Antonija, Svetlana,…) odnosno naša stalna postava: Ivan & Jasna, Vesna & Ena.
Dakako i drugi su pozvani putem najave na portalu “planinarimo.info” i sveprisutnog fejsa…
P.S.
U restoranu smo imali kraće bilateralne susrete sa planinarima iz Zlatne doline: Josip (alias Cigo), Davor i Melisanda, s kojima po svemu sudeći nećemo tako skoro hodati jer nam jedina poveznica Papa Štrumf (Miro Mesić) nije dostupan kao prijašnjih godina. 🙁 Miro vraaaatiiii seeeeeee. 🙂
Miša Nicinger
