Stope Šapica u srcu Papuka
26.12.2019.
Vjerujem da ste često puta osjetili u sebi neizrečenu želju da bar na tren pobjegnete iz grada, tog nemirnog tempa života koji nam na leđa stavlja sve teže terete, u prirodu, u krošnjaste šume planina, u mjesto raspjevanih potoka; gdje nisu potrebni laptopi, računala, tableti pa čak niti mobiteli osim za ovjekovječenje te ljepote. Zaista, čovjek se nigdje ne može tako odmoriti, opustiti, osvježiti ili osjećati ugodno kao kad provede nekoliko sati u planini.
Najdraža viber poruka je ona iz skupine Šapica koja nas poput jumanji-a odvuče u čudesni svijet prirode – taj lijepi Papuk, jednu od najstarijih planina u vijencu slavonskog gorja koje okružuje Požešku kotlinu – srce Slavonije. I vi biste voljeli hodati sa Šapicama.
Iako kažu kako je to mala neformalna planinarska udruga moje je mišljenje da nije više tako mala, a njena je ljubav prema planinama neizmjerna. Lijepo je kad ljudi poštuju, vole i cijene prirodu zbog istog razloga. Kako bi naša ljubav prema planinama i planinarenju ostala velika potrebno je njegovati planinarske uspomene i svojem djelovanju dati smisao.
Odlazak u prirodu sa Šapicama ispunjava osjećajem zadovoljstva i novim doživljajima. Premda planinarenje ponekad i fizički iscrpljuje, ono nas istovremeno obogaćuje i osvježava novom emocionalnom energijom, koja nam je prijeko potrebna za život u ljudskoj zajednici i njenoj često, suviše sivoj, svakodnevici.
I danas su se kao i svaki put odazvali članovi Šapica iz više slavonskih gradova. Već u 9 sati parkiralište kod bazena u Velikoj vrvilo je glasnim osmjesima spremnim na novu adrenalinsku turu koju je osmislio nezamjenjivi tvorac planinarskih ruta, naš vodič koji ulaže mnogo truda kako bi na licima planinara po završetku izleta zablistao osmijeh i to onaj pravi zadovoljni-planinarski.
Vrijeme je danas bilo na našoj strani. Obronci Papuka obasjani najljepšim zimskim suncem, a priroda nas je podarila i prvim zimsko-proljetnim jagalacima.
Uživali smo u svakom djeliću sekunde provedenom na planini u mirisu čistoće borove šume, u pogledima na osunčane proplanke i visove, u zvuku bistrog potoka.
Dođite…! Mi ćemo vas provesti kroz srce Papuka, kroz njegov središnji dio i ispričati vam priču najprije o Velikoj, lijepom planinskom selu Slavonije, središtu i ishodištu planinarskih staza. I naša je današnja priča imala svoju fabulu isprepletenu zvukovima šuštanja potoka, šuštanja lišća pod nogama, smjeha, zajedništva i osobnog zadovoljstva.
Priča koja je bila duga 16 kilometara, a u njoj smo saznali mnoge ispričane i neispričane tajne Papuka. Laganim korakom uputili smo se sve do najljepšeg vidikovca u srcu Papuka – Mališćaka pa lagano uz potok nazad u Veliku, naselje bistrog potoka Veličanke koja se na sve moguće načine kovitla preko slapova i brzica, a preko nje vode stotine prijelaza i mostića.
Nema ničeg ljepšeg nego kad božićno doba provedemo u zajedništvu i upoznavanju novih lica Šapica. A danas je upravo bio takav dan, ujedno i posljednja šetnja sa Šapicama ove godine koja će nam ostati pohranjena negdje u našim pretincima sjećanja.
Do nekog novog izazova veliki pozdrav svim Šapicama!
Valentina Bušić