Cestovne majmunarije
04.03.2018.
Današnji je pohod obilovao, ma ne snijegom jer je njega bilo i za izvoz, već cirkusarijama i majmunarijama. 🙂 Za sve je zaslužan Dražen i naše nove/stare članice Monika & Manuela koje nisu samo veselo skakutale i katkada padale. Zamislite, cure su cijeli dan uživale i iznimno dobro se zabavljale (kao ih samo nije stid). No, nisu bile jedine. Sreli smo na desetine planinara iz Požege, Đakova, Osijeka,… sve poznata imena i prezimena. Većina ih je hodala snijegom zatrpanim stazama, a ne kao mi cestom. Njima svaka čast! A mi smo sad hodali cestom i nikad više. 😉
Da, dobro ste pročitali. Hodali smo cestom od Slatinskog Drenovca do Anđine kolibe i nazad. Sve skupa 23km. Znam, znam, nismo se baš proslavili, ali smo bili i štošta lijepoga za mozak, noge i srce učinili.
Za razliku od makadama koji ubija dušu i tijelo, snijegom prekriveni makadam uopće nije loš. Kada se uzme u obzir duljina uspona (preko 11km) i zanimljive teme za razgovor, uspjeli smo dobro zagrijati motore i pogonske osovine, te smo hladnoću spoznali tek tijekom ručka i na spustu.
Na Jankovcu smo uspjeli uhvatili nekoliko mjesta za sjedenje, jer su izletnici i posjetitelji restorana sve okupirali. Kako je krenulo, tamo uskoro nećemo biti poželjni. Nema veze, mi smo ionako došli zbog planine. 🙂
I da ne duljim više… Spomenuti ću kako sam i ovoga puta bezuspješno vrbovao tekstopisce za ovo izvješće. Ne ide mi. 🙁 Nekad sam bio bolji u uvjeravanju hodača da se late pera i tinte.
Srećom imamo prepunu fotogaleriju i tonski video zapis u boji, pa će zainteresirani lako popuniti praznine koje nedostaju.
Lijep pozdrav na sve strane Papuka i Drave.
Miša Nicinger
Fotke su priložili: Dražen, Igor i Manuela
